Contact

Daria Pašalić
Editor-in-Chief
Department of Medical Chemistry, Biochemistry and Clinical Chemistry
Zagreb University School of Medicine
Šalata ul 2.
10 000 Zagreb, Croatia
Phone +385 (1) 4590 205; +385 (1) 4566 940
E-mail: dariapasalic [at] gmail [dot] com

Useful links

 Uvodnik

 

Tomáš Zima. Čimbenik utjecaja i procjena znanstvenih radova ili timova. Biochemia Medica 2008;18(1):5-6.

Zavod za kliničku kemiju i laboratorijsku medicinu, Prvi medicinski fakultet i Opća klinička bolnica, Prag, Češka

 

*Adresa za dopisivanje: zimatom [at] cesnet [dot] cz

 

Godine 2005. čimbenik utjecaja (engl. impact factor, IF) proslavio je svoju 50. obljetnicu. Eugene Garfield je objavio svoj rad „Citation index to science a new dimension in documentation through association of ideas“ u časopisu Science. Danas je pojam čimbenika utjecaja postao proturječan, poglavito u svezi s procjenom znanstvenog stupnja pojedinaca ili ustanova.

Čimbenik utjecaja je rezultat statističkih operacija koje utvrđuju očekivanja citiranosti neke publikacije na osnovi dvogodišnje procjene. To je vrijednost časopisa, a ne dotične publikacije ili autora. Međutim, nema sumnje da prestižni časopisi s visokim čimbenikom utjecaja objavljuju radove visoke znanstvene razine. To je usko povezano s visokim čimbenikom utjecaja tog časopisa.

Stopa citiranosti može se povezati s kvalitetom rada, no dublja procjena ovoga pitanja otkriva kako mnogi radovi (oko 20%) iz prestižnih časopisa nisu citirani. Stoga se možemo zapitati: da li su to doista vrhunski radovi?

Čimbenik utjecaja predstavlja jednostavne kvantificirane podatke za znanstvenu proizvodnju, no moramo ga povezati s područjem istraživanja. Tu postoje velike razlike, npr. vrhunski časopis u laboratorijskoj medicini je Clinical Chemistry (IF=5,454), u nefrologiji je to Journal of American Society of Nephrology (IF=7,371), u onkologiji je vrhunski časopis CA A Cancer Journal for Clinicians (IF=63,342), a ukupno sedam časopisa ima IF iznad 10. Cell (IF=29) i Nature Review Molecular Cell Biology (IF=31) su vrhunski časopisi u bazičnoj staničnoj znanosti, dok još 16 drugih časopisa ima IF viši od 10. Procjenu IF treba raditi na osnovi „opterećenog čimbenika utjecaja“ prema području istraživanja.

Čimbenici utjecaja časopisa čine i jedan od parametara za financiranje istraživanja. Urednici imaju veliku moć da odaberu visoko kvalificirane recenzente za odabir radova. Oni neizravno utječu na financiranje budućih istraživanja različitih znanstvenika i ustanova.

Science Citation Index (SCI) je usko povezan s čimbenikom utjecaja. Danas se on zasniva na Web of Science, što ga organizira i izrađuje E. Garfield. Prvi svezak Science Citation Index je objavljen 1961. godine. Ovaj parametar pokazuje broj citata nekog rada prema odabranoj bazi podataka iz časopisa. Ova baza podataka sadrži oko 8.000 časopisa. Monopol ove baze podataka okončan je 2004. godine i danas joj je stvarna alternativa Scopus koji obuhvaća oko 14.000 časopisa. Bazu podataka Scopus organizira Elsevier i više je usredotočena na europsku regiju.

Nijedna od ovih dviju baza podataka ne uzima u obzir monografije, koje su osnovni izvor informacija, kao ni udžbenike ili studentska skripta.

Objavljivanje radova u web časopisima ili na web stranicama te e-tečajevi i udžbenici, kao i njihova procjena još uvijek predstavljaju otvoreno područje, te za ove platforme valja očekivati nove scientometrijske tehnike.

Nacionalni časopisi su važni za nacionalnu znanstvenu zajednicu. Oni bi prvenstveno trebali služiti za izobrazbu, uz kraće informacije za znanstvenu zajednicu; naravno, trebaju objavljivati i izvorne radove. Izdavač i znanstveno društvo trebali bi težiti njegovu uključivanju u međunarodne baze podataka, poglavito Scopus ili Web of Science.

Postoje i nove scientometrijske tehnike za procjenu časopisa i znanstvenika – gustoća citata, poluživot citata, Erdossov broj (najviše ga rabe matematičari) ili h indeks. Svi ovi novi instrumenti rabe sofisticirane statističke i matematičke procese. Hirschov indeks (h indeks) se definira kao omjer broja radova i broja citata koji je jednak ili viši od broja radova. Ovaj indeks treba rabiti za procjenu osoba koje se pridružuju sveučilišnom osoblju ili prestižnim društvima. Vrijednost h indeksa od 10–12 je za prestižna sveučilišta znak za stalno zaposlenje bez reizbora. Za članstvo u American Physical Society potreban je h indeks od 15–20, a za članstvo u US National Academy of Science iznad 45.

Ekspertna provjera je jedan od novih postupaka za procjenu instituta. Eksperti u obzir uzimaju ne samo brojčani IF, nego i druge kriterije znanstvenoga rada kao što su patenti, izobrazba novih znanstvenika, međunarodna suradnja i projekti itd.

Znanstveni rad i njegova procjena nisu puki čimbenik utjecaja, koji je također važan, nego i drugi pokazatelji kao što su uspješna izobrazba poslijediplomskih studenata, priprava udžbenika i monografija, te patenti.

Ovaj proces je daleko zahtjevniji od čistog jezika brojeva i zasigurno puno objektivniji.