Contact

Daria Pašalić
Editor-in-Chief
Department of Medical Chemistry, Biochemistry and Clinical Chemistry
Zagreb University School of Medicine
Šalata ul 2.
10 000 Zagreb, Croatia
Phone +385 (1) 4590 205; +385 (1) 4566 940
E-mail: dariapasalic [at] gmail [dot] com

Useful links

Prikaz knjige

 

Dunja Rogić. Evidence-based laboratory medicine: From Principles to Outcomes, Christopher P. Price and Robert H. Christenson, editors AACC Press, Washington, DC, 2003. Biochemia Medica 2006;16(2):101-2.
 
Klinički zavod za laboratorijsku dijagnostiku, Klinički bolnički centar “Zagreb”, Zagreb
 
 
Postoje brojne knjige koje se bave temom medicine temeljene na dokazima (engl. evidence-based medicine), bilo općenitim načelima, bilo u okvirima specifične grane kliničke medicine. Međutim, ovo je prvo djelo posvećeno isključivo laboratorijskoj medicini temeljenoj na dokazima (evidence-based laboratory medicine, EBLM). Na pitanje čime se točno bavi EBLM, jednostavno se može reći ovako: pokušava odgovoriti na jedno jedino pitanje - je li određena laboratorijska pretraga bolesniku korisna ili ne?
Urednici Christopher P. Price s Oxfordskog sveučilišta i Robert H. Christenson sa Sveučilišta Maryland prikupili su brojne istaknute stručnjake iz cijelog svijeta kao autore pojedinih poglavlja tako da knjiga predstavlja jedinstvenu sintezu svega raspoloživoga ekspertnog znanja iz ovog područja. Knjigu bih preporučila svakome tko je zainteresiran za ideju, smisao i načela laboratorijske medicine temeljene na dokazima.
S obzirom da su poglavlja u knjizi pisali različiti autori, ne može se reći da je napisana jedinstvenim stilom, međutim svi su bili obvezni pridržavati se jednog načela – što više konkretnih primjera iz prakse. Primjeri su uglavnom napisani što detaljnije, s anamnestičkim podatcima i simptomima, tako da omogućuju uvid u značenje pojedinog rezultata za specifičnoga konkretnog bolesnika. Upravo taj aspekt olakšava razumijevanje nerijetko na prvi pogled apstraktnih pojmova kao što je omjer vjerojatnosti (engl. likelihood ratio, LR) ili pozitivna prediktivna vrijednost (PPV). Poglavlja nije potrebno čitati po redu s obzirom da se ne nastavljaju jedno na drugo, što omogućuje brži pristup željenoj temi.
Posebno bih istaknula nekoliko poglavlja, poput onog s naslovom “Odnos između pretrage i ishoda” s obzirom da na primjeru nekoliko tipičnih kliničkih scenarija ukazuje na značenje, domete i ograničenja pojedinih masovno traženih pretraga poput kolesterola, protrombinskog vremena, srčanih biljega ili PSA. Također, ukoliko netko želi osmisliti i provesti neku dijagnostičku studiju, od izuzetne je koristi pročitati tekst P.M. Bossuyta pod naslovom “Dizajn studija i kvaliteta dokaza”, a također i poglavlje Klovninga i Sandberga “Pretraživanje literature i relevantne baze podataka”, iz kojeg se može naučiti kako učinkovito pretraživati literaturu na željenu temu. Poglavlje čiji je autor urednik časopisa Clinical Chemistry David E. Bruns odnosi se na proces izrade smjernica, koje predstavljaju krajnji proizvod medicine temeljene na dokazima.
Na kraju, vezano na dio citata neimenovanog profesora upućenog studentima medicine koji glasi: “...od tri D koji čine osnove kliničkog rada, a to su: dijagnoza, dijagnoza i dijagnoza.....” - jasno je kako barem jednu čini laboratorijska medicina. Put ka njenom pravilnom korištenju predstavlja upravo EBLM i zbog toga ovu knjigu preporučujem svakome zainteresiranom za pridruživanje ovom pokretu čiji je cilj smisleno korištenje i interpretacija rezultata laboratorijskih pretraga.