Contact

Daria Pašalić
Editor-in-Chief
Department of Medical Chemistry, Biochemistry and Clinical Chemistry
Zagreb University School of Medicine
Šalata ul 2.
10 000 Zagreb, Croatia
Phone +385 (1) 4590 205; +385 (1) 4566 940
E-mail: dariapasalic [at] gmail [dot] com

Useful links

Izvorni znanstveni članak

 
Nedjeljka Ruljančić, Ana Malić, Mate Mihanović. Koncentracija serumskog kolesterola u psihijatrijskih bolesnika. Biochemia Medica 2007;17(2):197-202.
Psihijatrijska bolnicaSveti Ivan”, Zagreb, Hrvatska
*Adresa za dopisivanje: n_ruljancic [at] yahoo [dot] com
 
Sažetak
Uvod: Ranije studije pokazale su povezanost niske koncentracije ukupnog kolesterola u krvi i suicidnog ponašanja. Cilj je istraživanja bio ustanoviti postoje li razlike u koncentraciji serumskog kolesterola među bolesnicima s različitim psihijatrijskim poremećajima.
Materijali i metode: Uzorak se sastojao od 677 psihijatrijskih bolesnika raspoređenih u skupine po dijagnozama prema MKB-10 (F10, F20, F23, F25, F32, F43, F60, X61, X70). Koncentracija ukupnog kolesterola određena je standardnom metodom natašte drugoga dana od primitka na liječenje u Psihijatrijsku bolnicu “Sveti Ivan” u razdoblju od 1. siječnja 2005. do 1. travnja 2005. godine.
Rezultati: Nađena je statistički značajno niža koncentracija kolesterola kod bolesnika s nenasilnim pokušajem suicida u odnosu na bolesnike koji nisu pokušali suicid, a boluju od shizofrenije (P = 0,039), shizoafektivnog poremećaja (P = 0,019), depresivnog poremećaja (P = 0,002), reakcije na stres (akutne i posttraumatske) (P = 0,019) i poremećaja ličnosti (P = 0,011). Nije utvrđena statistički značajna razlika koncentracije kolesterola između bolesnika sa sindromom ovisnosti (P = 0,100) i psihotičnog poremećaja (P = 0,179) u odnosu na koncentraciju kolesterola kod bolesnika s nenasilnim pokušajem suicida.
Zaključak: Koncentracije serumskog kolesterola razlikuju se među psihijatrijskim bolesnicima s različitim dijagnozama, a značajno su niže kod bolesnika s nenasilnim pokušajem suicida od bolesnika sa shizofrenijom, shizoafektivnim poremećajem, depresijom, reakcijom na stres te poremećajem ličnosti.Rezultati istraživanja potvdili su hipotezu o povezanosti niske koncentracije ukupnog kolesterola i suicidnog ponašanja kod psihijatrijskih bolesnika.
Ključne riječi: kolesterol u krvi, suicid, čimbenici rizika
Pristiglo: 23. veljače 2007.                                                                                            Prihvaćeno: 14. kolovoza 2007.
 
 
Uvod
U suvremenoj medicini dugo postoji znatno zanimanje za istraživanjepovezanosti koncentracije kolesterola u serumu i suicida, koji predstavlja velik problem u liječenju psihijatrijskih bolesnika. Uočena je povećana učestalost smrti suicidom kod osoba koje su sudjelovale u kliničkim ispitivanjima lijekova za snižavanje koncentracije kolesterola u krvi (1). Tako je serumski kolesterol slučajno postao predmetom ispitivanja kao mogući biologijski čimbenik rizika kod osoba koje su umrle neprirodnom smrću. Mnoge kasnije studije su doista pokazale da nizak serumski kolesterol predstavlja čimbenik rizika za suicid (2-4). Druge pak studije nisu uspjele potvrditi tu tezu (5,6). Istraživao se i neurobiološki aspekt suicida. Kolesterol je prisutan u središnjem živčanom sustavu (oko 20%), a važan je i u smislu stanične strukture i njene funkcije. Način na koji niska koncentracija kolesterola može biti povezana s funkcijom mozga još nije razjašnjena. Postoje brojne hipoteze, a jedna od najcitiranijih je Engelberg-ova (1992.) koja kaže da se niska koncentracija kolesterola u serumu odražava smanjenjem koncentracije kolesterola u mozgu te time snižava sadržaj kolesterola u moždanim stanicama (glija stanice, neuroni, astrociti). Pretpostavlja se da nizak kolesterol može smanjiti aktivnost serotoninskih receptora i serotoninskog transportera zbog smanjene lipidne mikroviskoznosti neuronske membrane, jer povećava fluidnost membrane neuronskih stanica (7). Međutim, nisu sve studije pokazale takve promjene povezane s niskom koncentracijom kolesterola. Nasuprot tome, pokazana je povećana aktivnost serotoninskog transportera, te s tim povezano povećano preuzimanje serotonina (8). Proučavani su i drugi mogući mehanizmi kao što je modulacija funkcije serotoninskog receptora te sudjelovanje kolesterola u formiranju sinapse (9-11). Prema tome, može se zaključiti kako kolesterol ima razne uloge u sinaptičkom prijenosu u različitim smjerovima, tj. preko modulacije neurotransmiterskog sustava promjenom membranske fluidnosti, izravnom molekularnom interakcijom ili reguliranjem sinaptogeneze.
Obzirom na veliko zanimanje za utvrđivanje veze između serumskog kolesterola i suicidnog ponašanja prisutno u literaturi, te na kontraverzne dokaze, cilj ovoga rada bio je ispitati postoji li razlika u koncentraciji kolesterola u krvi među bolesnicima s različitim psihijatrijskim dijagnozama.
 
Materijali i metode
Ispitanici
Uključeni su svi bolesnici primljeni na liječenje u Psihijatrijsku bolnicu „Sveti Ivan’’ u razdoblju od 1. siječnja 2005. do 1. travnja 2005. godine. Bolesnici s psihijatrijskim dijagnozama niske učestalosti nisu bili uključeni u istraživanje.Od ostalih ukupno 677 bolesnika krv je uzeta tijekom rutinske obrade natašte drugog dana od prijma. Bolesnici su podijeljeni po dijagnozama prema Međunarodnoj klasifikaciji bolesti i srodnih zdravstvenih problema MKB-10 (12) u 9 skupina: F10 sindrom ovisnosti (alkoholizam, droge, lijekovi), F20 shizofrenija, F23 psihotični poremećaj, F25 shizoafektivni poremećaj, F32 depresivni poremećaj, F43 reakcija na stres (akutna, posttraumatska), F60 poremećaj ličnosti (paranoidni, disocijativni, emotivni), X61 nenasilni pokušaj suicida (otrovanje lijekovima) i X70 nasilni pokušaj suicida (vješanjem, davljenjem, oštrim predmetom). Skupina bolesnika sastojala se od 262 žene i 415 muškaraca u dobi od 17 do 89 godina. Krv za analizu uzimana je nakon psihijatrijskog pregleda prema standardiziranom postupku i u skladu s etičkim načelima (uz odobrenje bolničkog Etičkog povjerenstva).
 
Metode
Koncentracija ukupnog kolesterola u serumu određena je standardnom metodom CHOD-PAP na biokemijskom analizatoru Cobas Integra 400 tvrtke Roche Diagnostics s reagensima istoga proizvođača.
 
Statistička analiza
Prikupljanje podataka za statističku analizu učinjeno je u programu Excel 2000 programskog paketa Microsoft Office (Microsoft, SAD). Za sve analizirane varijable napravljena je deskriptivna statistika. Homogenost varijance ispitana je Bartlettovim testom. Normalost distribucije kolesterola po skupinama testirana je Kolmogorov-Smirnovljevim testom. Budući je test homogenosti varijance zadovoljen za testiranje razlika između koncentracije kolesterola po skupinama rabili smo test ANalize VArijance (ANOVA). Da bismo utvrdili koje skupine točno čine tu razliku rabili smo višestruki LSD post hoc test. Za sve analize je razina statističke značajnosti utvtđena na 5%. Analize i grafički prikaz napravljeni su u statističkom paketu STATISTICA 7.1.
 
Rezultati
Rezultati ispitivanja koncentracije kolesterola u serumu bolesnika s različitim psihijatrijskim poremećajima, doista su pokazali razlike među pojedinim skupinama. Općenito, ispitanici koji su pokušali suicid imali su nižu koncentraciju kolesterola u odnosu na druge bolesnike, a među njima, oni s dijagnozom nenasilnog pokušaja suicida (X61) imali su najniže vrijednosti. Razlike u koncentraciji kolesterola među skupinama s određenim dijagnozama testirali smo ANOVA testom, budući da je test homogenosti varijance pokazao da nema statistički značajnih razlika varijance (P = 0,19). Analiza varijance pokazala je kako postoji statistički značajna razlika između skupina bolesnika s različitim dijagnozama (P = 0,012). Višestrukim post hoc testom (LSD) utvrđeno je da se skupina ispitanika s dijagnozom X61 statistički značajno razlikuje od skupina ispitanika s dijagnozama shizofrenije (F20) (P = 0,039), shizoafektivnog poremećaja (F25)(P = 0,019), depresivnog poremećaja (F32)(P = 0,002), reakcijom na stres (F43)(P = 0,019) i poremećajem ličnosti (F60)(P = 0,011), čije su koncentracije kolesterola bile više (tablica 1.).
 
Tablica 1. Koncentracija ukupnog kolesterola u serumu bolesnika svrstanih u 9 skupina s dijagnozama prema MKB-10 (ANOVA, P=0,012)
 
 
Rasprava
Ovim smo istraživanjem pokazali kako postoji statistički značajna razlika između bolesnika koji su pokušali nenasilni suicid i koji su imali niže koncentracije kolesterola (4,56 ± 1,47 mmol/L) u krvi, u odnosu na ostale psihijatrijske bolesnike s dijagnozama F20, F25, F32, F43, F60. Pritom se skupina bolesnika koja je pokušala nasilni suicid, iako oni imaju općenito nešto niže koncentracije kolesterola u krvi, nije statistički značajno razlikovala od skupine bolesnika koji su pokušali nenasilni suicid (P = 0,485). Takvi rezultati ne slažu se s rezultatima drugih istraživanja gdje su upravo agresivni, impulzivni te bolesnici koji su pokušali nasilni suicid imali značajno nižu koncentraciju kolesterola u krvi od onih koji su pokušali nenasilni suicid (4,13,14). Mogući razlog nepostojanju razlike u koncentraciji kolesterola između nasilnih i nenasilnih pokušaja suicida je u malom broju takvih ispitanika (17 nenasilnih, 14 nasilnih pokušaja suicida). Uz to, postoje pretpostavke koje ukazuju na to da način suicida određuje dostupnost određenih vanjskih čimbenika za počinjenje takvog tipa suicida (15). Takvo tumačenje umanjuje potencijalnu važnost biologijskog čimbenika te može objasniti nepostojanjem razlike u koncentraciji kolesterola među našim bolesnicima skupina s nasilnim i nenasilnim pokušajem suicida. Zanimljivi su i rezultati za skupinu s depresivnim poremećajem, gdje su vrijednosti kolesterola (5,63 ± 1,33 mmol/L) najviše od svih ispitivanih skupina, što se ne slaže s istraživanjima drugih autora koji nalaze jaku povezanost depresije i niže koncentracije kolesterola u krvi (16-18) i time sklonost takvih bolesnika suicidu.
Moguća ograničenja ovoga istraživanja vjerojatno su u tome što nije ispitana moguća psihijatrijska povijest ispitanika koji su pokušali suicid, te stoga nismo imali podatke o njihovim drugim psihijatrijskim dijagnozama. Tako bismo doista mogli utvrditi koji su bolesnici skloniji suicidu i koje su to koncentracije serumskog kolesterola koje bi mogle poslužiti kao biokemijski pokazatelji sklonosti suicidu. Svjesni smo ograničenja ovoga istraživanja zbog nedostatka podataka o indeksu tjelesne mase (BMI, engl. body mass index), čijim se povećanjem smanjuje rizik od suicida (19). Može se pretpostaviti povećana sklonost suicidnom ponašanju kod bolesnika sa sindromom ovisnosti (alkoholizam, droge, lijekovi) (F10) i psihotičnog poremećaja (F23), budući da nije dobivena statistički značajna razlika u koncentraciji kolesterola u odnosu na bolesnike s nenasilnim pokušajem suicida (koncentracije kolesterola kod tih skupina bolesnika bile su podjednake). Kako je ovisnost o alkoholu rizik za suicid (20), koncentracija serumskog kolesterola već se istraživala kod ovisnika o alkoholu, no nije nađena jasna veza između suicida i koncentracije kolesterola u krvi (21). Naši se rezultati slažu i s utvrđenom sniženom koncentracijom kolesterola kod ovisnika o kokainu, koje su u literaturi pokazane kao prediktivne za relaps kokainske ovisnosti (22).
Kako je nađena statistički značajna razlika u koncentraciji kolesterola između bolesnika koji su pripadali skupini s dijagnozom nenasilnog pokušaja suicida i skupina bolesnika s dijagnozama F20, F25, F43, F60 a koje su bile statistički značajno više, može se pretpostaviti da bi sniženje koncentracije kolesterola u krvi kod takvih bolesnika moglo upućivati na rizik od suicidnog ponašanja.
Buduća bi se istraživanja trebala baviti praćenjem koncentracije kolesterola kod svih psihijatrijskih bolesnika kroz duže razdoblje. To bi bilo na tragu drugih istraživanja koja su kroz dugo razdoblje praćenja zdravih ispitanika u studiji čimbenika rizika za koronarne bolesti utvrdila da su niske koncentracije kolesterola kao i koncentracije koje su kroz godine padale povezane s povećanim rizikom za smrt od suicida (23). Koncentracije kolesterola mogle bi tako poslužiti kao čimbenik predispozicije za suicidno ponašanje, te tako doprinijeti prevenciji suicida kod psihijatrijskih bolesnika.
 
Zahvala
 
Zahvaljujemo dr. sci. Ana-Mariji Jazbec na pomoći u statističkoj obradi podataka.
 
Literatura
1.    Muldoon MF, Manuck SB, Matthews KA. Lowering cholesterol concentrations and mortality: a quantitative review of primary prevention trials. BMJ 1990;301:309-14.
2.    Partonen T, Haukka J, Virtamo J, Taylor PR, Lonnqvist J. Association of low serum total cholesterol with major depression and suicide. Br J Psychiatry 1999;175:259-62.
3.    Golier JA, Marzuk PM, Leon AC, Weiner C, Tardiff K. Low serum cholesterol level and attempted suicide. Am J Psychiatry 1995;152:419-23.
4.    Garland M, Hickey D, Corvin A, Golden J, Fitzpatrick P, Cunningham S et al. Total serum cholesterol in relation to psychological correlates in parasuicide. Br J Psychiatry 2000;177:77-83.
5.    Tanskanen A, Vartiainen E, Tuomilehto J, Viinamaki H, Lehtonen J, Puska P. High serum cholesterol and risk of suicide. Am J Psychiatry 2000;157:648-50.
6.    Almeida-Montes LG, Valles-Sanchez V, Moreno-Aguilar J, Chavez-Balderas RA, Garcia-Marin JA, Cortes Sotres JF et al. Relation of serum cholesterol, lipid, serotonin and tryptophan levels to severity of depression and to suicide attempts. J Psychiatry Neurosci 2000;25:371-7.
7.    Engelberg H. Low serum cholesterol and suicide. Lancet 1992;339:727-9.
8.    Vevera J, Fišar Z, Kvasnička T, Hanuš Z, Starkova L, Češka R et al. Cholesterol-lowering therapy evokes time-limited changes in serotonergic transmission. Psychiatry Research 2005;133:197-203.
9.    Lalović A, Levy E, Luheshi G, Canetti L, Grenier E, Sequeira A et al. Cholesterol content in brains of suicide completers. Int J Neuropsychopharmacol 2007;10(2):159-66.
10. Lalovic A, Sequerira A, DeGuzman R, Chawky N, Lesage A, Seguin M et al. Investigation of completed suicide and genes involved in cholesterol metabolism. J Affect Disord 2004;79:25-32.
11. Mann JJ, Brent DA, Arango V. The neurobiology and genetics of suicide and attempted suicide: a focus on the serotonergic system. Neuropsychopharmacology 2001;24(5):467-77.
12. Svjetska zdravstvena organizacija. Međunarodna klasifikacija bolesti i srodnih zdravstvenih problema (MKB-10). 10. revizija, Svezak 1. Zagreb: Medicinska naklada; 1994.
13. International classification of diseases and related health problems, Tenth Revision (ICD-10). Vol. 1. Zagreb: Medicinska naklada; 1994.
14. Vevera J, Zukov I, Morcinek T, Papezova H. Cholesterol concentrations in violent and non-violent women suicide attempters. Eur Psychiatry 2003;18:23-7.
15. Marčinko D, Martinac M, Karlović D, Filipčić I, Lončar Č, Pivac N et al. Are there differences in serum cholesterol and cortisol concentrations between violent and non-violent schizophrenic male suicide attempters. Coll Antropol 2005;29(1):153-7.
16. Mann JJ. Neurochemical studies of violent and nonviolent suicide. Psychopharmacol Bull 1989;25:407-12.
17. Morgan RE, Palinkas LA, Barrett-Connor EL, Wingard DL. Plasma cholesterol and depressive symptoms in older men. Lancet 1993;341:75-9.
18. Suarez EC. Relation of trait depression and anxiety to low lipid and lipoprotein concentrations in healthy adult women. Psychosom Med 1999;61:273-9.
19. Steegmans PHA, Hoes AW, Bak AAA, van der Does E, Grobbee DE. Higher prevalence of depressive symptoms in middle-aged men with low serum cholesterol levels. Psychosom Med 2000;62:205-11.
20. Magnusson PKE, Rasmussen F, Lawlor DA, Tynelius P, Gunnell D. Association of body mass index with suicide mortality: a prospective cohort study of more than one million men. Am J Epidemiol 2006;163:1-8.
21. Rossow I, Romelsjo A, Leifman H. Alcohol abuse and suicidal behavior in young and middle aged men: differentiating between attempted and completed suicide. Addiction 1999;94:1199-207.
22. Deisenhammer EA, Lechner-Schoner T, Kemmler G, Ober A, Braidt E, Hinterhuber H. Serum lipids and risk factors for attempted suicide in patients with alcohol dependence. Alcohol Clin Exp Res 2006;3(3):460-5.
23. Buydens-Branchey L, Branchey M. Association between low plasma levels of cholesterol and relapse in cocaine addicts. Psychosom Med 2003;65:86-91.
24. Zureik M, Courbon D, Ducimetiere P. Serum cholesterol concentration and death from suicide in men: Paris Prospective Study I. BMJ 1996;313:649-51.