Contact

Daria Pašalić
Editor-in-Chief
Department of Medical Chemistry, Biochemistry and Clinical Chemistry
Zagreb University School of Medicine
Šalata ul 2.
10 000 Zagreb, Croatia
Phone +385 (1) 4590 205; +385 (1) 4566 940
E-mail: dariapasalic [at] gmail [dot] com

Useful links

P01-1 (Usmeno priopćenje)

 
Miler M, Šimundić AM, Štefanović M, Ferenec-Ružić D, Kvaternik M, Topić E, Vrkić N. P01-1: Kako osigurati usporedivost rezultata ispitivanja s dva analitička sustava? Biochemia Medica 2009;19(Suppl1):S105-S106.
 
Klinički zavod za kemiju, Klinička bolnica Sestre milosrdnice, Zagreb, Hrvatska
 
Adresa za dopisivanje: marijana [dot] miler [at] gmail [dot] com
 
Sažetak
Uvod: Svaki akreditirani laboratorij prema normi HRN EN ISO 15189 obavezan je osigurati ovjeru usporedivosti rezultata, ukoliko se ispitivanja provode različitim postupcima ili opremom. Usporedivost je važna, jer osigurava brzo i kvalitetno izdavanje rezultata neovisno o funkcionalnosti jednog od analizatora što je bitno za dobrobit pacijenta.
Cilj ovog rada je prikazati model kojim se u Kliničkom zavodu za kemiju Kliničke bolnice Sestre milosrdnice na dnevnoj razini osigurava usporedivost rezultata hitnih pretraga s analizatora Olympus AU 2700 i AU 640.
Materijali i metode: Kao referentni analizator korišten je Olympus AU2700, a analizator Olympus AU640 upotrijebljen je za usporedbu rezultata.
Komercijalno dostupni kontrolni uzorci Olympus Control serum 1 i 2 (Olympus, Hamburg, Njemačka) upotrijebljeni su za pretrage: ALT, AMIL, AST, ukupni, direktni i indirektni bilirubin, Ca, CK, CK-MB, Cl, glukoza, K, kreatinin, LDH, Na, ukupni proteini i ureja. Koncentracija CRP određivana je iz komercijalno dostupnih kontrolnih uzoraka ITA Control serum level 1 i 2, a aktivnost amilaze i koncentracija glukoze u mokraći određivane su iz komercijalno dostupnih kontrola Urine chemistry control 1 i 2 (Bio-Rad Laboratories, Irving, CA, SAD).
Rezultati su uspoređivani tijekom reprezentativnog perioda od 60 dana.
Odstupanja usporednog analizatora od referentnog računata su prema jednadžbi: (100-(koncentracija AU640/koncentracija AU2700)x100). Vrijednosti za odstupanja izražene su u postotcima, a najveća dopuštena odstupanja određena su prema kriteriju za vanjsku procjenu kvalitete HDMB-a.
Rezultati: Prosječno odstupanje za sve pretrage kretalo se u rasponu od 0% do najviše 16,5% za niske vrijednosti kontrolnih uzoraka, a za visoke vrijednosti od 0-12%. Kod niskih vrijednosti u prosjeku je najviše odstupala koncentracija direktnog bilirubina (4,2%), a najmanje je odstupala koncentracija Na (1,2%). Aktivnost CK-MB najviše je odstupala (4,6%) u mjernom području visokih vrijednosti, a najmanje je od referentnog analizatora odstupala koncentracija Cl (1,0%) izmjerena na usporednom analizatoru. Sva odstupanja bila su unutar dopuštenih granica.
Zaključak: Našim modelom omogućeno je trajno osiguravanje usporedivosti i analitičke kvalitete rezultata hitnih laboratorijskih pretraga.
 
 
P01-2 (Usmeno priopćenje)
 
Nikolac N, Šimundić AM, Čipak A, Štefanović M, Vukasović I, Vrkić N. P01-2: Analiza laboratorijskog vremena izrade pretraga u hitnom biokemijskom laboratoriju. Biochemia Medica 2009;19(Suppl1):S106.
 
Klinički zavod za kemiju, Klinička bolnica Sestre milosrdnice, Zagreb, Hrvatska
 
Adresa za dopisivanjenora [dot] nikolac [at] gmail [dot] com
 
Sažetak
Uvod: Osiguravanje prihvatljivog TAT-a (engl. turn-around-time) i njegovo kontinuirano praćenje neophodno je za učinkovitu skrb za bolesnika i u hitnom ga je laboratoriju potrebno održavati unutar 1 sata. Informatizacija laboratorijskih i bolničkih procesa, kao i uvođenje sustava praćenja i izvještavanja o TAT-u trebali bi smanjiti vrijeme izrade analiza.
Cilj: U ovom smo istraživanju ispitali postoji li razlika u vremenu izrade analiza u hitnom biokemijskom laboratoriju akreditiranom prema HRN EN ISO 15189 u tri jednomjesečna razdoblja: početnom periodu (razdoblje I., rujan 2008.), nakon uvođenja bolničkog informacijskog sustava u dijelu bolničkih odjela (razdoblje II., siječanj 2009.) te nakon uspostavljanja sustava izvještavanja o TAT-u unutar laboratorija (razdoblje III., travanj 2009.).
Materijali i metode: Podatci o TAT-u sakupljeni su za hitni biokemijski laboratorij pomoću aplikacije vlastite izrade načinjene u programu Microsoft Access 2003. Praćeni parametri su: ukupan broj uzoraka, srednje vrijeme izrade analiza, srednje vrijeme prekoračenja TAT-a i broj uzoraka koji je prekoračio TAT.
Rezultati: Ukupan broj uzoraka u razdobljima I., II. i III. bio je: 10.816, 11.354 i 10.570. Prosječno vrijeme izrade analiza bilo je 42, 43 i 38 minuta, a prosječno vrijeme prekoračenja 21, 22 i 16 minuta. Ukupan broj uzoraka koji su prekoračili TAT bio je: 910 (8,4%), 951 (8,4%) i 715 (6,8%). Postojala je statistički značajna razlika u broju uzoraka sa prekoračenim TAT-om (P < 0,001; hi-kvadrat). Naknadno testiranje je pokazalo da nije bilo statistički značajne razlike između razdoblja I. i II., dok je u razdoblju III. bilo statistički značajno manje prekoračenja u odnosu na prethodna dva razdoblja (P < 0,001; z-test).
Zaključak: Uvođenje bolničkog informacijskog sustava nije statistički značajno smanjilo laboratorijsko vrijeme izrade analiza, dok je smanjenje zabilježeno nakon uspostave aplikacije za praćenje i izvještavanje o TAT-u unutar laboratorija.
 
 
P01-3
 
Buljanović V1, Patajac H2, Petrovečki M3. P01-3: Točka pokrića specijalističkog medicinsko-biokemijskog laboratorija u stvarnom modelu i simuliranom povećanjem obujma pretraga. Biochemia Medica 2009;19(Suppl1):S107.
 
1Opća županijska bolnica, Našice, Hrvatska
2Adris grupa d.d, Rovinj, Hrvatska
3Medicinski fakultet Sveučilišta u Rijeci i Klinička bolnica Dubrava, Zagreb, Hrvatska
 
Adresa za dopisivanje: vikica.buljanovic@os.t-com.hr
 
Sažetak
Uvod: Točka pokrića laboratorija jest ekonomski izraz koji označuje obujam pretraga izražen udjelom u kojem prihodi podmiruju troškove. U točki pokrića dobit je nula, tj. nema ni zarade niti gubitka.
Ako se točka pokrića odredi u modelu jedne poslovne godine, onda ju je moguće prikazati u simuliranom modelu istoga razdoblja, ali s mogućim povećanjem kapaciteta rada.
Na taj se način dodaje poslovna dimenzija u radu laboratorija.
Metode: U promatranom modelu specijalističkog medicinsko-biokemijskog laboratorija napravljena je ekonomska analiza točke pokrića za 2007. godinu. Za izračun je potrebno pronaći onu razinu prihoda na kojoj se pokrivaju troškovi poslovanja, odnosno kada je dobit jednaka nuli. Prihodi predstavljaju ostvarenu naknadu za obavljene analize, a troškovi sve potrebne resurse.
Rezultati: Laboratorij je u 2007 godini ostvario ukupni prihod 6,15 mil. kn. Točka pokrića za 2007. godinu nalazi se na 83% obujma trenutnog poslovanja. To konkretno znači da laboratorij mora ostvariti 5,10 mil. kn prihoda da bi bio u zoni pozitivnog poslovanja. Obujam posla u laboratoriju može se realno povećati za 10%, u tom slučaju prihod je 6,77mil.kn i tada se točka pokrića od 5,1mil.kn nalazi na 76% maksimalnog obujma poslovanja.
Zaključak: Točka pokrića od 76% je u području velikog udjela iskorištenja. Taj udio pokazuje da je potrebno veliko iskorištenje rada laboratorija kako bi se ostvario pozitivan rezultat. Također, dovoljan je relativno mali pomak u smanjenju obujma analiza da poslovanje postane nepovoljnije, tj. da laboratorij ostvari negativan rezultat. U slučaju da je laboratorij na tržištu teško bi izdržao utjecaj konkurencije u uvjetima pada obujma posla.