Contact

Daria Pašalić
Editor-in-Chief
Department of Medical Chemistry, Biochemistry and Clinical Chemistry
Zagreb University School of Medicine
Šalata ul 2.
10 000 Zagreb, Croatia
Phone +385 (1) 4590 205; +385 (1) 4566 940
E-mail: dariapasalic [at] gmail [dot] com

Useful links

P04-1

 
Đerek L, Unić A, Juriček J, Marijančević D, Romić Ž. P04-1: Koncentracije humanog fetuina-A kod bolesnika na hemodijalizi. Biochemia Medica 2009;19(Suppl1):S123.
 
Zavod za laboratorijsku dijagnostiku, Klinička bolnica Dubrava, Zagreb, Hrvatska
 
Adresa za dopisivanje: ldjerek [at] kbd [dot] hr
 
Sažetak
Uvod: Metastatske kalcifikacije su jedna od čestih komplikacija kod bolesnika na hemodijalizi. Humani fetuin-A (engl. alfa2-Heremans-Schmid glikoprotein; AHSG) je cirkulirajući kalcij-regulatorni glikoprotein koji inhibira nastajanje kalcifikacija te je zbog toga potencijalni biljeg njihovog nastanka. Cilj ispitivanja bio je usporediti koncentracije fetuina-A kod bolesnika na hemodijalizi s kontrolnom skupinom, te unutar hemodijalizirane skupine ovisno o duljini trajanja liječenja postupkom hemodijalize.
Materijali i metode: U studiju su uključena 92 ispitanika: skupina hemodijaliziranih bolesnika (N = 61) podjeljenih na dvije podskupine (N1 i N2) ovisno o duljini liječenja (N1 = 34: liječnje < 5godina; N2 = 27: liječenje 5 i više godina). Kontrolnu skupinu (N = 31) sačinjavali su zdravi ispitanici. Fetuin-A određen je metodom ELISA (BioVendor Laboratory Medicine, Inc.). Podaci su statistički testirani jednosmjernom analizom varijance (ANOVA).
Rezultat: Koncentracije fetuina-A u hemodijaliziranoj skupini bile su 0,26 ± 0,069 g/L; u N1 skupini 0,25 ± 0,071 g/L; u N2 skupini 0,26 ± 0,0046 g/L te u kontrolnoj skupini 0,32 ± 0,057 g/L. Jednosmjerna analiza varijance pokazala je statistički značajnu razliku između kontrolne i skupine na hemodijalizi (P = 0,001). Post hoc analiza nije pokazala statistički značajnu razliku između podskupina ovisno o duljini trajanja hemodijalize.
Zaključak: Ova studija je pokazala da su koncentracije fetuina-A snižene u hemodijaliziranoj skupini u odnosu na kontrolnu skupinu, što objašnjava veću podložnost stvaranja kalcifikacija kod bolesnika na hemodijalizi. S obzirom da nije zabilježena statistički značajna razlika koncentracije fetuina-A u ovisnosti o trajanju hemodijalize, trebala bi se dodatno ispitati povezanost fetuina-A, prisustva kalcifikacija te klasičnih biljega nastanka kalcifikacija.