Contact

Daria Pašalić
Editor-in-Chief
Department of Medical Chemistry, Biochemistry and Clinical Chemistry
Zagreb University School of Medicine
Šalata ul 2.
10 000 Zagreb, Croatia
Phone +385 (1) 4590 205; +385 (1) 4566 940
E-mail: dariapasalic [at] gmail [dot] com

Useful links

S04-1

 
Jakšić B. S04-1: Klinička važnost novih parametara krvnih stanica. Biochemia Medica 2009;19(Suppl1):S38-S39.
 
Klinika za unutarnje bolesti, Klinička bolnica Merkur, Zagreb, Hrvatska
 
Adresa za dopisivanje: bjaksic [at] mef [dot] hr
 
Sažetak
U kliničkim su laboratorijima u širokoj uporabi automatski brojači krvnih stanica koji omogućuju isplativo testiranje velikog broja uzoraka. Njihovo kontinuirano poboljšanje visokom preciznošću, točnošću i provjerljivošću kvantitativnih analiza postavilo je nove standarde u kliničkoj praksi. Tijekom godina smanjuje se potreba za komplementarnim analizama (obično neautomatizirane morfološke analize krvi) zbog činjenice da se sve više aspekata kvalitativne morfološke procjene zamjenjuje provjerljivim i preciznim kvantitativnim mjerenjima. Štoviše, napredak u tehnologiji pružio je broj novih parametara u automatiziranoj analizi krvnih stanica. Za kliničku hematologiju koja svoje tradicionalne početke ima u morfologiji krvnih stanica ovo postaje novi izazov. Morfologija daje važan (vjerojatno još uvijek i najvažniji) doprinos procjeni hematoloških poremećaja i njihovoj klasifikaciji. To je zbog vrlo iscrpne procjene parametara krvnih stanica, uzimajući u obzir različite kvalitativne i kvantitativne aspekte. Međutim, tradicionalna je morfologija također u kontinuiranoj evoluciji, kompjuterski potpomognuta analiza slike, razne procedure bojanja, imunološke i molekularne tehnike i sl., tako da hematološka citologija postaje sve kompleksnija. U biti, i automatizirana analiza krvnih stanica i citološka morfologija se svojim razvojem približavaju jedna drugoj. Citologija pokušava opisati i istražiti elemente procesa donošenja morfoloških odluka koji bi se mogli kvantificirati i stoga su pogodni za precizno i pouzdano automatsko testiranje. Prema istom principu, automatske analize rabe sve sofisticiranije multivarijantne pristupe kako bi definirale potrebne skupove podataka te na taj način imitiraju proces donošenja odluka u višedimenzionalnom sustavu.
Klinička važnost novih parametara krvi mora se procijeniti metodološki ispravnim kliničkim procesom istraživanja. Analiza jednostavnih korelacija s drugim testovima nije unutar standarda. Za diferenciranje bijelih krvnih stanica korelacija nezavisne morfološke procijene i ROC analize mogla bi biti odgovarajuća da pokaže kako automatska analiza može zamijeniti neautomatsku analizu na željenoj razini (to je samo po sebi klinički važno ako se morfologija koristi za postavljanje dijagnoze). Međutim, nemogućnost korelacije s morfologijom ne mora predstavljati i nemogućnost korelacije s važnom kliničkom karakteristikom promatranog poremećaja. Drugim riječima, novi parametri mogu biti važniji od tradicionalne morfologije za klasifikaciju i posljedično liječenje te samim time relevantniji. Primjer promjenjivih paradigmi po tom pitanju daje nova klasifikacija hematoloških malignosti Svjetske zdravstvene organizacije koja (djelomično) počiva na molekularnim osnovama.
O kliničkim važnostima i potencijalnim metodološkim zamkama raspravljati ćemo na primjerima objavljenih procjena parametara crvenih stanica (RDW, CHr, CHm, %HYPO, %HYPOm, %lowCHm; NRBC; IRF, LRF, MFR, HFR), trombocita (MPV, retikulirani trombociti) i bijelih krvnih stanica. Relativno mali broj izvještaja s procjenjom novih parametara automatskih hematoloških analizatora ukazuje na manjak interesa istraživača za suradnjom na tom polju među kliničarima, citolozima i laboratorijskim stručnjacima. Svjesnost o novom potencijalu trebala bi se spremnije širiti među kliničarima.
 
S04-2
 
Perović E. S04-2: Prikaz nekih klinički značajnih parametara hematološkog analizatora ADVIA 2120. Biochemia Medica 2009;19(Suppl1):S40-S41.
 
Opća bolnica Zadar, Zadar, Hrvatska
 
Adresa za dopisivanje: edi_perovic@inet.hr
 
Sažetak
Pri određivanju hematoloških parametara analizator ADVIA 2120 rabi tehnologiju mjerenja rasapa svjetlosti laserske zrake. Prema Mievoj teoriji rasapa svjetlosti na homogenim sferama, rasap laserske svjetlosti mjeren pri malom (2-3) i pri velikom kutu (5-15) za svaku pojedinačnu stanicu pretvara se u mjeru volumena i mjeru unutarnje strukture (za eritrocite – hemoglobin, za leukocite – lobularnost jezgre, za trombocite – granule).
U analitičkim sustavima koji rabe jednodimenzijsku analizu trombocita prisutan je metodološki problem – razlikovanje trombocita od netrombocitnih čestica usporedive veličine, a to su najčešće fragmentirani eritrociti, mikrociti i stanični debris, a nadalje, dolazi do preklapanja mikrocita i makrotrombocita.
Dvodimenzijska analiza trombocita donijela je nove parametre, trombocitne indekse. Uz mjeru veličine trombocita, MPV, postoje MPM (prosječna masa trombocita), MPC (prosječna koncentracija sadržaja trombocita), te mjere njihovih raspodjela PMDW i PCDW. Primjena trombocitnih indeksa našla je svoje mjesto pri određivanju aktivacije trombocita pošto se u tom procesu mijenja oblik trombocita, oni bubre i degranuliraju.
Od trombocitnih indeksa, MPC se pokazao kao biljeg aktivacije trombocita koji negativno korelira s povećanjem ekspresije CD 62P. Ovo smanjenje MPC može se inhibirati s ridogrelom, specifičnim inhibitorom sinteze tromboksana. Primjena ostalih trombocitnih indeksa se pokazala korisnom pri procjeni oštećenja pohranjenih trombocita, a time i kvalitete trombocitnog koncentrata. Određivanje trombocitnih indeksa može poslužiti pri određivanju stupnja rizika i kao pokazatelj odgovora na antiagregacijsku terapiju kod pacijenata koji se podvrgavaju angioplastičnim zahvatima. Trombocitni aktivacijski indeksi promijenjeni su i kod pacijenata s akutnim zatajenjem srca, u ozbiljnoj hipertenzivnoj bolesti, a pokazali su prognostičku informaciju za preživljavanje pacijenata koji su imali DIK.
Analiza leukocita odvija se na dva različita mjerna kanala, na jednom se mjeri aktivnost mijeloperoksidaze i veličina stanica, a na drugom leukocitnom kanalu određuje se granularnost jezgri i veličina stanica. Činjenica da se blasti mogu analizirati na oba mjerna kanala ukazuje na povećanu osjetljivost i specifičnost ovog parametra, koji se još uvijek na hematološkim analizatorima izražava kao oznaka upozorenja.
Velike peroksidaza-negativne stanice rabe se za dijagnosticiranje i praćenje akutnih leukemija i mijelodisplastičnog sindroma, a smatraju se prognostičkim čimbenikom u B-KLL i u virusnim infektivnim bolestima.
LUC populacija raste tijekom neutropenične faze nakon primjene kemoterapije i tijekom faze oporavka. Apsolutni broj LUC stanica pozitivno korelira s apsolutnim brojem blasta, CD 34+ i CD3+/CD4+ stanicama prije nadir faze tijekom kemoterapijskog ciklusa. Nakon te faze LUC stanice pokazuju pozitivnu korelaciju s CD2+/CD56+ stanicama (NK-stanice).
LUC stanice pokazuju negativnu korelaciju s brojem neutrofila i s parametrom MPXI. MPXI se pokazao kao potencijalni biljeg za praćenje aktivnosti G-CSF, on raste u neutropeničnih pacijenata liječenih s G-CSF, a pokazuje naglo smanjenje u prenadir fazi. Postotak LUC stanica i MPXI su biljezi nadir faze i mogu pomoći u predviđanju trajanja neutropenije.
Prognostički značaj LUC stanica i MPXI je pokazan kod pacijenata koji se oporavljaju od znatne neutropenije uzimanjem G-CSF. Brže se oporavljaju pacijenti koji u prenadir fazi imaju niski MPXI, povećan broj blasta i CD34+/CD45+ stanica, te veliki porast LUC stanica.
 
S04-3
 
Tornow T. S04-3: Usmjeravanje protokola analitičkih podataka: Case Manager kombinira laboratorijske podatke i kliničke simptome. Biochemia Medica 2009;19(Suppl1):S41-S42.
 
Sysmex Europe GmbH, Marketing Diagnostic Concepts, Norderstedt, Njemačka
 
Adresa za dopisivanje: Tornow.Tanja@sysmex-europe.com
 
Sažetak
Zbog sve većeg broja dostupnih parametara i metoda u suvremenom laboratoriju kliničarima postaje sve teže pratiti i biti u mogućnosti donijeti odluku o tome što je potrebno i – što je još važnije – što je moguće?
Primjerice, Sysmexov novi vrhunski analizator XE-5000 Case Manager nudi ukupno 79 parametara za analiziranje pune krvi i tjelesnih tekućina. Neki od novije proširenih parametara kao npr. nezreli trombociti (engl. immature platelets, IPF) dokazali su tijekom zadnjih godina svoju kliničku upotrebljivost. No njihov potencijal još nije poznat svim korisnicima u laboratoriju niti kliničarima na odjelu. Štoviše, često se dogodi da je specifična kombinacija parametara i rezultata od ključnog značaja za određenu dijagnozu.
S novim dijagnostičkim konceptom XE-5000 Case Manager donosi rješenje tog problema. To je prvi hematološki analizator s integriranim dijagnostičkim algoritmima za lakše tumačenje rezultata bolesnika i lakše praćenje terapije. On objedinjuje značajke novog načina rada, napredne analitičke parametre s ispitanim kliničkim parametrima kao što su nezreli granulociti (engl. immature granulocytes, IG) ili sadržaj hemoglobina u retikulocitima (engl. haemoglobinisation of reticulocytes, RET-He) i dostupne informacije o bolesniku te obavještava korisnika o specifičnim stanjima i slučajevima bolesnika. Analizator daje primjer slučaja, daje informaciju o bolesti u podlozi, o važnim parametrima i dijagnostičkom procesu. Case Manager kao takav pomaže liječniku u laboratoriju ne samo kod izvještavanja već i u tumačenju važnih kliničkih informacija, te vrlo učinkovito pomaže kliničarima na odjelu u brzom postavljanju dijagnoze i terapijskog praćenja.
 
S04-4
 
Tandara L. S04-4: Ograničenja i mogućnosti hematoloških analizatora u praćenju izrazite trombocitopenije. Biochemia Medica 2009;19(Suppl1):S42-S43.
 
Odjel za medicinsku laboratorijsku dijagnostiku, Klinički bolnički centar Split, Split, Hrvatska
 
Adresa za dopisivanje: leida [dot] tandara [at] gmail [dot] com
 
Sažetak
Rutinski hematološki analizatori (HA) primjenjuju nekoliko načela brojanja trombocita: načelo impendancije, optičko načelo i imunološko načelo. Iako je učinjen znatan napredak HA u određivanju broja trombocita (hidrodinamičko fokusiranje, mjerenje rasapa svjetlosti pod dva kuta, pomični prag razdvajanja eritrocita i trombocita) neki problemi još uvijek nisu u potpunosti riješeni. Uzrok interferencije najčešće je prisutnost čestica koje veličinom odgovaraju trombocitima poput mikrocita, fragmenata eritrocita, fragmenata citoplazme leukocita ili imunih kompleksa koji mogu pogrešno biti uključeni u broj trombocita. U nekim patološkim stanjima trombociti mogu biti izrazito veliki pa iz tog razloga neće biti uključeni u broj trombocita. Neki HA koriste istovremeno dva različita načela, a razlika u broju trombocita dobivena različitim načelima upozorava na moguću interferenciju. Internacionalna referentna metoda za određivanje broja trombocita je protočna citometrija koja koristi dva fluorescentno obilježena monoklonska protutijela na površinske antigene trombocita (CD61 i CD41). Broj trombocita se određuje iz omjera broja trombocita i eritrocita.
Najčešći razlog za primjenu koncentrata trombocita je spriječavanje krvarenja u bolesnika s trombocitopenijom ili poremećenom funkcijom trombocita. Dugo je vremena transfuzijski prag za profilaktičnu transfuziju trombocita bio broj trombocita < 20 x 109/L. Suvremena je preporuka da se s transfuzijom započne kada je broj trombocita < 10 x 109/L kod bolesnika koji nemaju dodatne čimbenike rizika kao što su nagli pad broja trombocita, povišena tjelesna temperatura, sepsa ili drugi poremećaji zgrušavanja. Točnost određivanja broja trombocita presudna je za donošenje odluke o profilaktičnoj transfuziji trombocita. Nažalost, utjecaj interferencije u ovom izrazito niskom području može biti velik jer u nekim uzorcima broj interferirajučih čestica može biti veći od stvarnog broja trombocita. Optimalni prag za profilaktičnu transfuziju trombocita kod hematoloških pacijenata još uvijek je predmet brojnih studija.
Nekoliko studija ispitivalo je točnost HA u izrazito niskom području (trombociti < 20 x 109/L) uspoređujući broj trombocita dobiven na rutinskim HA s brojem trombocita dobivenim referentnom metodom. Rezultati naglašavaju netočnost HA u ovom niskom području, a većina tehnologija ima tendenciju odstupanja prema višim vrijednostima precjenjujući broj trombocita u uzorku. Uočene su i značajne razlike u rezultatima dobivenim na istom tipu analizatora, ali u različitim laboratorijima. Ove razlike pripisane su razlici u kalibraciji instrumenata. Preporučeno je stoga da svaki laboratorij odredi točnost različitih analizatora koje koristi i to u području preporučenog praga za profilaktičnu transfuziju. Najbolje slaganje s referentnom metodom pokazala je u nekoliko ispitivanja automatska imunološka metoda (analiza CD61) dostupna na (Cell Dyne Sapphire, Abbott), što se i očekivalo, budući da se obje metode zasnivaju na istom načelu iako sa značajnim metodološkim razlikama.
Nova referentna metoda koja je zamijenila staru, mikroskopsku metodu s faznim kontrastom, trebala bi osigurati odgovarajući referentni materijal za kalibraciju HA u trombocitopeničnom području, kao i adekvatan kontrolni materijal za isto područje. Kada bi se u ovom niskom području povećala pouzdanost brojanja trombocita, bilo bi moguće sniziti prag za profilaktičnu transfuziju, ne izlagati pacijenta nepotrebno krvnim pripravcima te sačuvati zalihe trombocitnih pripravaka za pacijente kojima je transfuzija neophodna.
 
S04-5
 
Ramon S. S04-5: Nove tehnologije i inovacije na području laboratorijske hematologije. Biochemia Medica 2009;19(Suppl1):S44.
 
Cellular Analysis Beckman Coulter Eurocenter, Nyon, Švicarska
 
Adresa za dopisivanje: ines [dot] vukasovic [at] gmail [dot] com
 
Sažetak
Autor nije poslao sažetak.