Contact

Daria Pašalić
Editor-in-Chief
Department of Medical Chemistry, Biochemistry and Clinical Chemistry
Zagreb University School of Medicine
Šalata ul 2.
10 000 Zagreb, Croatia
Phone +385 (1) 4590 205; +385 (1) 4566 940
E-mail: dariapasalic [at] gmail [dot] com

Useful links

Izvorni stručni članak

 

Lovorka Đerek, Marcela Živković, Dragica Hašperger, Jasna Juriček, Željko Romić. Usporedba reagensa Pathromtin SL, Dade Actin FS i STA Cephascreen za određivanje aktiviranog parcijalnog tromboplastinskog vremena. Biochemia Medica 2008;18(2):81-7.
 
Klinički zavod za laboratorijsku dijagnostiku, Klinička bolnica Dubrava, Zagreb
 
*Adresa za dopisivanje: ldjerek [at] kbd [dot] hr
 
Sažetak
Cilj: Ispitati korelaciju vrijednosti APTV dobivenih korištenjem triju reagensa: Pathromtin SL i Dade Actin FS na analizatoru Berichrom Coagulation System (BCS), odnosno STA Cephascreen na analizatoru STA Compact.
Materijali i metode: APTV je određen u 114 uzoraka svježe plazme ispitanika, od kojih je 46 liječeno niskomolekularnim heparinom, a ostalih 68 nije bilo na antikoagulantnoj terapiji. Vrijednosti APTV određene su koagulometrijskom metodom usporedno pomoću sva tri reagensa neposredno nakon donošenja uzoraka u koagulacijski laboratorij. Vrijednosti APTV određene su i u komercijalnim kontrolnim pripravcima Lypocheck Coagulation Control proizvođača Bio-Rad (Bio-Rad Laboratories, SAD), koji obuhvaćaju tri različita raspona vrijednosti.
Rezultati: Vrijednosti komercijalnih kontrolnih uzoraka Bio-Rad kretale su se unutar raspona što ga navodi proizvođač za sva tri ispitivana reagensa. Korelacijom reagensa Pathromtin SL i Dade Actin FS, Pathromtin SL i STA Cephascreen, te Dade Actin FS i STA Cephascreen dobivene su izvrsne povezanosti (R = 0,9485, 0,9353 i 0,9072). Ispitana je razlika između dobivenih koeficijenata korelacije i nađena je statistički značajna razlika između koeficijenata korelacije rezultata dobivenih reagensima Pathromtin SL i Dade Actin FS. Passing-Bablok regresijom vrijednosti nagiba i odsječka na osi y obuhvaćale su 1 odnosno 0 samo u kombinaciji reagensa Dade Actin FS i STA Cephascreen.
Zaključak: Ispitivanje je pokazalo da su najbolje usporedive vrijednosti dobivene reagensima Dade Actin FS i STA Cephascreen. Unatoč izvrsnoj povezanosti Passing-Bablok regresija pokazala je da su reagensi Pathromtin SL i Dade Actin FS te Pathromtin SL i STA Cephascreen slabije usporedivi. Kako dobiveni rezultati potvrđuju opažanja iz svakodnevnog rada, bitno je da se bolesnici izloženi heparinskom liječenju ne prate istodobno različitim reagensima zbog različite osjetljivosti reagensa prema terapiji niskomolekularnim heparinom.
Ključne riječi: aktivirano parcijalno tromboplastinsko vrijeme, usporedba metoda, koagulacijski analizatori
Pristiglo: 16. ožujka 2007.                                                                                                Prihvaćeno: 16. prosinca 2007.
 
 
Uvod
Aktivirano parcijalno tromboplastinsko vrijeme (APTV) je probirni test za praćenje unutarnjeg puta zgrušavanja krvi, kao i za praćenje heparinskog liječenja te otkrivanje hemoragijskih poremećaja (1). Za pokretanje unutarnjeg puta rabi se tzv. parcijalni tromboplastin koji se sastoji samo od fosfolipida kojem je dodan određeni površinski aktivator negativno nabijene površine (silicijev dioksid, kaolin, elaginska kiselina, cefalin itd.). Vrijeme potrebno za stvaranje fibrinskog ugruška mjeri se u sekundama.
Na tržištu se nalazi veći broj različitih reagensa za određivanje APTV koji se međusobno razlikuju po osjetljivosti parcijalnog tromboplastina i izboru površinskog aktivatora. Osjetljivost parcijalnog tromboplastina ovisi o njegovom podrijetlu i koncentraciji. Fosfolipidi od kojih se sastoji parcijalni tromboplastin mogu biti izdvojeni iz tkiva životinjskog podrijetla (posteljica ili mozak), a mogu biti i biljnog podrijetla. Pathromtin SL i Dade Actin FS sadrže fosfolipide biljnog podrijetla, dok je fosfolipidni udio reagensa STA Cephascreen životinjskog podrijetla (cefalin iz tkiva zečjeg mozga). Reagensi se razlikuju i po vrsti aktivatorskih površina: silikon dioksid (Pathromtin SL), elaginska kiselina (Dade Actin FS) i polifenoli (STA Cephascreen). Ovisno o sastavu reagensa proizvođači predlažu različite referentne raspone. Za Pathromtin SL predložene vrijednosti su 25,9–36,6 sekunda, za Dade Actin FS 23,0–31,9 sekunda i za STA Cephascreen 24–35 sekunda. Preporuka je da svaki laboratorij, ovisno o primijenjenom reagensu, sam odredi svoj referentni raspon za APTV (1).
Različitost u sastavu reagensa uzrokuje neujednačena mjerenja APTV u istoj plazmi, naročito ako se radi o hepariniziranoj plazmi, budući da heparin vezan za antitrombin III inhibira ključne aktivirane faktore u unutarnjem putu zgrušavanja (7).
Ova problematika potaknula nas je na uspoređivanje vrijednosti APTV dobivenih reagensima Pathromtin SL i Dade Actin FS na analizatoru Behring Coagulation System (BCS) te reagensom STA Cephascreen na analizatoru STA Compact.
Kako bi se smanjile razlike u određivanju APTV između različitih reagensa, kao jedinica izražavanja vrijednosti APTV uveo se omjer. Omjer APTV predstavlja količnik između broja sekunda ispitivanog APTV i srednje vrijednosti referentnog raspona za primijenjeni reagens. Prema preporuci Hrvatske komore medicinskih biokemičara on iznosi od 0,8 do 1,2 za osobe starije od šest mjeseci (8).
U ovom smo se radu odlučili na usporedbu vrijednosti APTV u sekundama zbog dosljednosti u prikazu rezultata budući da su vrijednosti komercijalnih pripravaka kontrola što ih navodi proizvođač izražene u sekundama, a i zbog činjenice da analizatori mjere sekunde.
 
Materijali i metode
Ukupno je ispitano je 114 uzoraka svježih citratnih plazmi ispitanika od kojih 68 nije bilo na antikoagulantnoj terapiji i čije su vrijednosti APTV bile unutar referentnih vrijednosti za reagens Pathromtin SL (26–37 s) i 46 ispitanika za koje se znalo da su liječeni niskomolekularnim heparinom. Vrijednosti APTV određene su usporedno pomoću reagensa Pathromtin SL i Dade Actin FS na analizatoru Behring Coagulation System (BCS) (Dade Behring Marburg GmbH, Njemačka) i reagensom STA Cephascreen na analizatoru STA Compact (Roche Diagnostics GmbH, Mannheim, Njemačka). Uzorci su analizirani koagulometrijskom metodom pomoću sva tri reagensa i na oba analizatora neposredno nakon donošenja uzoraka u koagulacijski laboratorij tijekom ožujka 2006.
Neprekidno tijekom 31 dana određivane su i vrijednosti APTV u kontrolama Lypocheck Coagulation Control (Level 1, 2 and 3) proizvođača Bio-Rad pomoću gore navedenih reagensa.
 
Statistička obrada
Načinjena je korelacija rezultata APTV, pričem statistički značajnom razlikom smatrala vrijednost P < 0,01. Razlike između koeficijenata korelacije testirane su na statističku značajnost.
Za usporedbu vrijednosti APTV rabili smo Passing-Bablok regresiju uz Cusum test linearnosti. Za opisnu statistiku kao i cjelokupnu navedenu statističku obradu rabili smo program MedCalc 9.2.0.0 (MedCalc, Mariakerke, Belgija).
 
Rezultati
Izmjerene vrijednosti komercijalnh kontrolnih uzoraka Bio-Rad kretale su se unutar vrijednosti što ih navodi proizvođač za sve tri razine kontrola (Level 1, 2, 3). U tablici 1. prikazane su vrijednosti što ih navodi proizvođač kontrolnih uzoraka i dobivene vrijednosti u istim uzorcima, te njihovo međusobno odstupanje. Najveće odstupanje od deklariranih vrijednosti, 14%, dobiveno je primjenom reagensa STA Cephascreen.
 
Tablica 1. Usporedba deklariranih vrijednosti APTV kontrola Bio-Rad s dobivenim vrijednostima za sve primijenjene reagense
 
 
Medijan vrijednosti APTV dobivenih u 114 uzoraka plazme za sva tri primijenjena reagensa kretao se između 30,55 i 36,70 sekunda. Cjelokupna deskriptivna statistika prikazana je u tablici 2.
 
Tablica 2. Opisna statistika dobivenih vrijednosti APTV za sva tri primijenjena reagensa
 
Napravljena je korelacija vrijednosti APTV dobivenih u uzorcima plazme svih 114 ispitanika načinjenih pomoću triju reagensa: Pathromtin SL, Dade Actin FS i STA Cephascreen. Usporedbom rezultata dobivenih reagensima Pathromtin SL i Dade Actin FS, Dade Actin FS i STA Cephascreen te Pathromtin SL i STA Cephascreen dobiveni su koeficijenti korelacije od 0,9485, 0,9353 i 0,9072 (tablica 3).
 
Tablica 3. Koeficijenti korelacije za sve tri kombinacije reagensa u svim ispitivanim uzorcima
 
 Ispitivana skupina od 114 ispitanika podijeljena je na dvije skupine – skupinu ispitanika koji nisu bili na antikoagulantnoj terapiji (N=68) i skupinu koja je primala niskomolekularni heparin (N = 46). Za novo podijeljene skupine određeni su koeficijenti korelacije te je testirano postoji li među njima statistički značajna razlika (tablica 4).
 
Tablica 4. Koeficijenti korelacije rezultata APTV za skupine bez terapije i s terapijom određenih pomoću sva tri primijenjena reagensa
 
Statistički značajna razlika dobivena je među koeficijentima korelacije rezultata dobivenih reagensima Pathromtin SL i Dade Actin FS u skupinama s heparisnkom terapijom i bez nje (P = 0,001) te je Passing-Bablok regresija napravljena za svaku skupinu zasebno. Za ostale kombinacije reagensa (Dade Actin FS i STA Cephascreen te Pathromtin SL i STA Cephascreen) nije nađena značajna razlika između koeficijenta korelacije i stoga je ispitivana skupina promatrana kao jedna cjelina. U sklopu Passing Bablok regresije učinjen je Cusum test linearnosti koji je za sve gore navedene kombinacije reagensa pokazao da nema značajnog odstupanja od linearnosti (P > 0,10).
Nagib i odsječak na osi y, kao i 95% intervali pouzdanosti dobiveni Passing-Bablok regresijom različitih kombinacija reagensa prikazani su u tablici 5.
 
Tablica 5. Podaci dobiveni Passing-Bablok regresijom – nagib i odsječak na osi y uz 95% interval pouzdanosti
 
Svi podaci iz Rezultata u sekundama preračunati su u omjer s obzirom na referentne vrijednosti za svaki reagens. Te vrijednosti nisu prikazane u ovom radu, jer statističke značajke, vrijednosti testova, kao i njihovo tumačenje odgovaraju onima primijenjenim za sekunde. S obzirom na to da komercijalne pripravke kontrola proizvođač deklarira u sekundama, kako je napomenuto u Uvodu, zbog dosljednosti izražavanja odlučili smo se za prikaz naših rezultata u sekundama.
 
Rasprava
Provedenim ispitivanjem željelo se istražiti koliko su utemeljene naše praktične spoznaje iz svakodnevnog rada o usporedivosti različitih reagensa za određivanje APTV.
Pathromtin SL, Dade Actin FS i STA Cephascreen pokazali su različitu osjetljivost prema komercijalnim pripravcima kontrola, Bio-Rad Level 1, 2 i 3. Sva tri reagensa odlično se odnose prema deklariranim vrijednostima proizvođača, ali se međusobno razlikuju. Najveće odstupanje od deklariranih vrijednosti primijećeno je kod reagensa STA Cephascreen. Međutim, treba napomenuti da proizvođač kontrola reagense Roche STA APPT (Diagnostica Stago PTT Automate) dijeli u skupine s kaolinom i bez njega, tj. nema određene vrijednosti za reagens STA Cephascreen. Na osnovi toga STA Cephascreen nalazi se u skupini reagensa bez kaolina.
Važno je naglasiti da su koeficijenti korelacije za sve ispitivane kombinacije reagensa pokazali izvrsnu povezanost, te da je kod svih kombinacija zadovoljen uvjet linearnosti. Daljnjom analizom Passing-Bablok regresije uočena su razilaženja.
Usporedba reagensa Dade Actin FS i Pathromtin SL pokazala je da se unatoč odličnoj korelaciji skupina ispitanika ne može ispitivati kao cjelina ako je prisutna terapija niskomolekularnim heparinom. U skupini bez terapije koeficijent korelacije je značajno niži od koeficijenta korelacije skupine na terapiji, iako se prije podjele skupina očekivala daleko veća razlika rezultata kada se radi o višim vrijednostima APTV.
Iz podataka dobivenih Passing-Bablok regresijom vidljivo je da rezultati nisu usklađeni i ne slijede jednaku linearnost (nagib i odsječak na osi y ne obuhvaćaju 1 odnosno 0). Uz to, nagib pravca u skupinama bez terapije i s terapijom nije podjednak, što dodatno upućuje na lošu podudarnost. Iz navedenih podataka može se zaključiti kako nema proporcionalnog odstupanja među rezultatima, dakle, usporedivost ipak nije zadovoljavajuća.
Činjenica da su se rezultati ispitivanja reagensima Pathromtin SL i Dade Actin FS morali ispitati prema pripadnosti skupini bez terapije ili s terapijom upućuje na relativno lošu usporedivost ovih dvaju reagensa.
Za reagense Pathromtin SL i STA Cephascreen Passing-Bablok regresija također upućuje na neusklađenost rezultata koji pokazuju različitu linearnost.
Reagensi Dade Actin FS i STA Cephascreen jedini zadovoljavaju postavke Passing-Bablok regresije, odnosno nagib pravca je vrlo blizu 1, a odsječak na osi y je malen. Dakle, rezultati dobiveni reagensima Dade Actin FS i STA Cephascreen su dobro usklađeni i slijede istu linearnost.
Iz svih navedenih podataka može se zaključiti da su međusobno najjače povezani rezultati APTV dobiveni reagensima Dade Actin FS i STA Cephascreen. Najslabija međusobna povezanost rezultata APTV pokazala se između vrijednosti dobivenih reagensima Pathromtin SL i Dade Actin FS. Vidljivo je da su veća odstupanja među rezultatima u skupini uzoraka bez terapije, što je proizvođač vjerojatno želio ispraviti različitim preporučenim rasponom referentnih vrijednosti.
Bez obzira na to što su za sve reagense dobivene vrlo dobre i odlične korelacije, vidljivo je da postoje razlike u vrijednostima APTV određenih različitim reagensima koje se ne smiju zanemariti.
Važno je napomenuti da su Pathromtin SL i Dade Actin FS reagensi istog prozvođača i da su fosfolipidi obaju reagensa biljnog podrijetla, dok je fosfolipidni udio reagensa STA Cephascreen životinjskog podrijetla (cefalin iz tkiva zečjeg mozga). Budući da se reagensi bitno razlikuju po vrsti aktivatorskih površina: silikon dioksid (Pathromtin SL), elaginska kiselina (Dade Actin FS) i polifenoli (STA Cephascreen), možda je upravo vrsta aktivatorske površine presudna u osjetljivosti pojedinog reagensa za određivanje APTV.
Iz svega prikazanog može se zaključiti da je veoma važno pratiti APTV pojedinog bolesnika istim reagensima na istom analizatoru.
 
Literatura
1.    Wagner C, Dati F. Activated partial thromboplastin time (APTT) test. In: Thomas L. Clinical Laboratory Diagnostics. Frankfurt/Main: TH-Books Verlagsgesellschaft mbH; 1998. str. 602-4.
2.    Labar B, Hauptman E et al. [Sustav zgrušavanja i fibrinolize]. In: Labar B, Hauptman E, et al, eds. [Hematologija]. Zagreb: Školska knjiga; 1998. p. 48-52. (in Croatian)
3.    Proctor RR, Rappaport SJ. The partial thromboplastin time with kaolin: a simple screening test for first stage plasma clotting factor deficiencies. AJCP1961;36:212-9.
4.    Suchman L, Griner PF. Diagnostic uses of the activated partial thromboplastin time and prothrombin time. Ann Intern Med 1986;104:810-6.
5.    Strekerud FG, Abilgaard U. Activated partial thromboplastin time in heparinized plasma: influence of reagent, acute phase reaction, and interval between sampling and testing. Clin Appl Thrombosis Hemostasis 1996;2:169-76.
6.    Kohler M, Dati F, Kolde HJ. Activated partial thromboplastin time position finding. Standardization of the method, interpretation of results and limits of applicability. Lab Med 1995;19:162-6.
7.    Hirsh J, Fuster V. Guide to anticoagulant therapy. Part I: Heparin. Circulation 1994;98:1449-68.
8.    Harmonizacija laboratorijskih nalaza u području opće medicinske biokemije. Available at: http://www.hkmb.hr/novosti/Harmonizacija%20laboratorijskih%20nalaza.htm; Accesed: March 2007.