Contact

Daria Pašalić
Editor-in-Chief
Department of Medical Chemistry, Biochemistry and Clinical Chemistry
Zagreb University School of Medicine
Šalata ul 2.
10 000 Zagreb, Croatia
Phone +385 (1) 4590 205; +385 (1) 4566 940
E-mail: dariapasalic [at] gmail [dot] com

Useful links

Uvodnik:

Ana Bronić. Tromboembolijske bolesti kao biološki i klinički sindrom – uloga Mediteranske lige za prevenciju tromboembolijskih bolesti. BiochemiaMedica 2010;20(1):9-12.
 
MLTD consultant for Croatia, University Hospital of Traumatology, Zagreb, Croatia
Corresponding author: anabronic [at] yahoo [dot] com
 
Ključne riječi: venska tromboembolija; duboka venska tromboza; arterijska tromboza; tromboembolijske bolesti; Mediteranska liga za prevenciju tromboembolijskih bolesti
Još je prije 150 godina ustanovljeno da do patološkog nastanka ugruška ili tromboze dolazi zbog promjena na stijenkama krvnih žila, promjena protoka krvi, kao i njezinog sastava. Unatoč tome, kroz povijest je bilo potrebno uložiti znatan napor kako bi se tromboza prihvatila kao specifični entitet koji zahjeva istraživanja i kliničke studije. Do 60-tih godina znanstvenici su uglavnom bili zaokupljeni istraživanjem hemoragije, te je zabilježen vrlo mali broj istraživanja o čimbenicima i mehanizmima odgovornim za nastanak tromboze, koja je bila složenija i manje poznata (1-3). Shodno tome, u svijetu gotovo da nije postojalo društvo koje bi okupljalo znanstvenike koji su se bavili istraživanjem ovog entiteta.
U ovakvom ozračju, 1967. godine, nakon povratka sa staža iz Nacionalnog centra za transfuziju (engl. National Blood Transfusion Centre) u Parizu, doktorica Jasone Monasterio u Bilbaou je organizirala prvi španjolsko-francuski simpozij o Hemoragijskim sindromima i tromboembolijskim bolestima, uz podršku doktora Jose Antonia Iriarte sa Kardiološkog instituta (engl. Institute of Procardíacos). Osnovna je ideja bila okupljanje vodećih francuskih i španjoskih stručnjaka u hemostazi, angiologiji i kardiologiji te drugim disciplinama koje su vezane za trombozu. Na simpoziju se raspravljalo o hiperkoagulabilnosti kao biološkom i kliničkom sindromu, kao potencijalnom uzroku venske tromboembolije, rizičnim čimbenicima za infarkt miokarda i njegovim sociološkim posljedicama, kontroli protuzgrušavajuće terapije i stanjima hiperfibrinolize. Ustanovljen je protokol za dijagnozu i liječenje tromboembolizma te je dogovorena organizacija okupljanja stručnjaka iz ovoga i vezanih područja svake druge godine. Također je dogovoreno da će se na slijedeće sastanke pozvati stručnjaci iz ostalih mediteranskih zemalja.
Simpozij je zapravo bio začetak ideje o osnivanju Mediteranske lige za prevenciju tromboembolijskih bolesti (engl. Mediterranean League against Thromboembolic Diseases, MLTD), jedne od prvih organizacija koja je okupljala znanstvenike bazičnih znanosti i specijaliste, kliničare koji se zanimaju za trombozu i hemostazu.
Slijedeći se sastanak održao ponovno u Bilbaou, u listopadu 1969. godine kao Prvi mediteranski kongres o tromboembolizmu (engl. The First Mediterranean Congress on Thromboembolism), gdje je Liga službeno i osnovana. Tijekom kongresa održana je Glavna skupština i usvojen je Statut Lige, a za prvog Glavnog tajnika Lige postavljen je Dr. Jose Antonio Iriarte, jedan od inicijatora njezinog osnutka. Prve države članice bile su Bugarska, Francuska, Grčka, Italija, Izrael, Španjolska i Turska. Prema svom statutu, Liga je osnovana u znanstvene i edukacijske svrhe, s ciljem promocije istraživanja patogeneze tromboembolijskih bolesti, njihove prevencije, dijagnoze i liječenja, a sve kako bi se postigla što bolja skrb za oboljele. Kako bi se osigurala razmjena rezultata i iskustava, dogovoreno je da će se svake druge godine organizirati Međunarodni kongres o trombozi (engl. International Thrombosis Congress, ITC) u jednoj od zemalja članica, a u godini između dva kongresa simpoziji. Shodno tome, slijedeća tri kongresa održana su u zemljama koje su sudjelovale u osnivanju Lige i to redom kako su njihovi članovi postajali Savjetnici: 1971. u Istanbulu (Turska), 1973. u Tel Avivu (Izrael) i 1976. godine u Ateni (Grčka). Tijekom prvog desetljeća djelovanja, u rad Lige su se uključile još 4 zemlje sa različitih mediteranskih područja i to 1971. Egipat, Tunis i Jugoslavija, a 1973. godine Rumunjska (3,4).
Nakon petog Međunarodnog kongresa o trombozi održanog 1978. godine u Bologni, u slijedećih deset godina Liga je učvrstila poziciju kao Internacionalno znanstveno društvo u području tromboembolijskih bolesti. Zbog velikog interesa za pohađanje ovih susreta i njihovog visokog znanstvenog stupnja, savjetnici-osnivači su predložili da se MLTD registrira kao znanstveno društvo u Nacionalnom registru udruženja u Španjolskoj, što je i učinjeno 1980. godine. Na sljedećim ITC kongresima, organiziranim redom u Monte Carlu (1980.), Valenciji (1982.), Istanbulu (1984.), Jeruzalemu (1986.) i Ateni (1988.), zabilježen je sve veći broj posjetitelja iz zemalja cijelog svijeta, kao i vodećih međunarodnih stručnjaka iz područja tromboze kao predavača. U navedenom razdoblju ostvarena je suradnja sa sa svjetskim udrugama koje djeluju na sličnim znanstvenim i kliničkim poljima, kao što su npr., Latinomerička udruga za hemostazu i trombozu (španj. Grupo Cooperativo Latino Americano de Hemostasia y Trombosis, CLAHT), Europska udruga za istraživanje tromboze (engl. European Thrombosis Research Organisation, ETRO), Dunavska liga za prevenciju tromboze i hemoragije (engl. Danubian League against Thrombosis and Haemorrhagic Disorders), kao i nacionalnim društvima za trombozu i hemostazu država članica Lige.Osobito snažna suradnja ostvarena je sa Međunarodnim društvom za trombozu i hemostazu
(engl. International Society on Thrombosis and Haemostasis, ISTH). ISTH sudjeluje u organizaciji MLTD tečajeva, a godišnji sastanci Glavnog odbora MLTD održavaju se tijekom ISTH kongresa (3,4).
Zbog značajnog rasta međunarodnog uspjeha u trećoj dekadi nakon osnutka, Liga je morala osvježiti originalni statut, kako bi držala korak sa porastom broja članica i znanstvenim aktivnostima. Tijekom tog razdoblja, radu Lige su se pridružile Slovenija, Portugal i Maroko. Također, 1996. Statut je preveden na engleski jezik, a iste godine časopis Haemostasis (danas Pathophysiology of Haemostasis and Thrombosis) prihvaćen je kao službeni časopis MLTD-a (3,4).
Pozitivan trend razvoja nastavljen je i u ovom desetljeću. Na ITC kongresima u Portu 2000., Bologni 2002., Ljubljani 2004. i Tel Avivu 2006. sudjelovao je izuzetno veliki broj polaznika iz cijeloga svijeta, a radu Lige su se pridružile Saudijska Arabija i Cipar. U travnju 2004. kreirana je web stranica Lige (www.medleague-thrombosis.org) kao moderno oružje za efikasnu i globalnu difuziju aktivnosti, dok je 2006. osnovana i Zaklada MLTD. Cilj Zaklade je prikupljanje neophodnih financijskih sredstava putem akcija i/ili donacija privatnih i javnih institucija zainteresiranih za razvoj mediteranske regije. Predviđeno je da će se prikupljena sredstva utrošiti na uključenje u rad Lige mediteranskih zemalja koje još nisu njezine članice, a zatim na formiranje nagrada za najbolja istraživanja na ovom polju. Aktivnosti Zaklade biti će usmjerene na članove Lige, znanstvenu zajednicu mediteranskih zemalja kao i na bolesnike koji su oboljeli ili su pod rizikom razvitka arterijske ili venske tromboze kroz njihova udruženja na području mediteranske zajednice (3,4).
Tijekom dvadesetog Međunarodnog kongresa o trombozi, koji je održan krajem lipnja 2008. u Ateni, istrazivači i kliničari iz Hrvatske pozvani su da aktiviraju svoj rad u MLTD, izmjene svoja saznanja sa kolegama iz ostalih zemalja, kako bi zajedno doprinjeli unaprijeđenju istraživanja na ovom polju.
Hrvatska mediteranskom podneblju pripada zemljopisno i klimatski, a kao i u većini tranzicijskih europskih zemalja, tromboembolijske bolesti veliki su javnozdravstveni problem i jedan od glavnih uzroka povećanja troškova u zdravstvu (5,6). Udio osoba umrlih zbog bolesti srca i krvnih žila u Hrvatskoj u ukupnom mortalitetu 2007. godine iznosio je 50,6%, a vodeće dijagnostičke podskupine bile su ishemične bolesti srca s udjelom od 36,5% te cerebrovaskularne bolesti s udjelom 31,4% (7,8). Epidemiološki podatci o udjelu venske tromboembolije u pobolu i smrtnosti za Hrvatsku tek trebaju biti utvrđeni. U Europi, venska tromboembolija je treći po redu uzrok smrtnosti sa preko 500.000 smrtnih slučajeva godišnje. Gotovo 60% svih slučajeva venske tromboembolije čine hospitalizirani bolesnici, s udjelom oboljelih od plućne embolije od 5-10%, što znači da je venska tromboembolija „najpreventabilniji˝ uzrok smrti bolesnika u bolnici. Velike ortopedske operacije bez profilakse nose ozbiljan rizik od razvoja venske tromboembolije, a bez preventivnog tretmana i do 60% kirurških bolesnika može razviti duboku vensku trombozu, tj. 0,2-10% ih može razviti plućnu emboliju (9). Stoga nije neobično da je napredak u razvoju novih antitrombotika i antitrombocitnih lijekova, kao i dijagnostičkih testova za slijed liječenja oboljelih, glavna tema slijedećeg, 21. Internacionalnog kongresa o trombozi u organizaciji MLTD-a i međunarodno priznatog hematologa prof. Mannuccija, koji će se održati u Milanu u Italiji tijekom srpnja 2010. godine (10,11).
Unatoč tome što je strategija prevencije, dijagnoze i liječenja znatno unaprijeđena tijekom proteklih 20 godina, visoka prevalencija tromboembolijskih događaja stavlja naglasak na istraživanje novih čimbenika rizika za razvoj bolesti s ciljem razjašnjenja patogeneze te brzog i točnog prepoznavanja uzroka tromboze (11,12). Jedan od osnovnih ciljeva Lige u budućnosti je stvaranje mreže radnih skupina koje bi činile osovinu MLTD, kao i postavljanje međunarodnih projekata uz suradnju članova Lige s međunarodnim stručnjacima u svrhu unapređenja istraživanja epidemiologije, dijagnoze i liječenja tromboze, kako bi se smanjio rizik za razvoj bolesti, njezino širenje i poboljšala skrb o oboljelima.
 
Literatura
 
1. Dalen JE. Pulmonary Embolism: What Have We Learned Since Virchow? Chest 2002;122:1440-6.
2. Stengle JM. Thrombosis. Blood 1970;35:867-8.
3. Monasterio J. The Mediterranean league against thromboembolic disease. Past, present and future and relations with ISTH (Conference given in the II Educational Course, held in Tunis, May 18-19th, 2007). Available at: http://www.geyseco.info/mltd/league_mltd_history.php. Accessed: October 25th, 2009.
4. Available at: www.medleague-thrombosis.org. Accessed: October 25th, 2009.
5. Kern J, Strnad M, Coric M, Vuletic S. Cardiovascular risk factors in Croatia: struggling to provide the evidence for developing policy recommendations. BMJ 2005;331:208-10.
6. Dzakula A, Sogoric S, Polasek O, Jurisa A, Andric A, Radakovic N, Todorovic G. Cardiovascular Diseases, Risk Factors and Barriers in Their Prevention in Croatia. Coll Antrop 2009;33(suppl 1):87-92.
7. Hrabar-Zerjavic V, Kralj V, Silobrcic-Radic M. [Javnozdravstvena važnost najčešćih kardiovaskularnih bolesti]. Medicus 2003;12:9-16. (in Croatian)
8. Kralj V, Hrabar-Zerjavic V, Silobrcic-Radic M. [Javnozdravstveni značaj kardiovaskularnih bolesti]. Available at: http://www.kardio.hr/home/strucni-clanci.html. Accessed: November 10th, 2009. (in Croatian)
9. Cohen AT, Agnelli G, Anderson FA, Arcelus JI, Bergqvist D, Brecht JG et al. Venous thromboembolism (VTE) in Europe. The number of VTE events and associated morbidity and mortality. Thromb Haemost 2007;98:756-64.
10. Available at: http://www.thrombosis2010.org. Accessed: October 29th, 2009.
11. Weitz JI. Unanswered questions in venous thromboembolism. Thrombosis research 2009;123(supp l4):S2-S10.
12. Graham IM. Guidelines on cardiovascular disease prevention in clinical practice: the European perspective. Curr Opin Cardiol 2005;20:430-9.